PGDP: kako se zapravo mjeri i zašto ga jedan dan brojanja ne daje
Prosječni godišnji dnevni promet (PGDP) prva je brojka koju svi traže: stoji na naslovnici elaborata, ulazi u dimenzioniranje kolnika i raskrižja, njome se uspoređuju dionice i opravdavaju investicije. Upravo zato je i brojka koja se najčešće obećava olako. Kamera ili brojač na cesti stoje jedan dan, a u izvještaju osvane "PGDP". Taj skok preko aritmetike ne prolazi ozbiljnu recenziju, a ne bi trebao proći ni naručitelja. Ovaj tekst pokazuje kako se do PGDP-a stvarno dolazi i što kratko brojanje smije, a što ne smije tvrditi.
Što je PGDP, a što PLDP
PGDP je prosječna dnevna količina prometa u odnosu na ukupan promet ostvaren tijekom cijele godine na promatranom presjeku ili dionici. Njegov sezonski par je prosječni ljetni dnevni promet (PLDP), koji se odnosi na ljetno razdoblje od 1. srpnja do 31. kolovoza. Već sama potreba za dvije brojke govori ono najvažnije: promet nije jednak kroz godinu, i to toliko da struka za ljeto vodi zasebnu evidenciju.
Tko PGDP stvarno ima
U Hrvatskoj sustavno brojanje vode Hrvatske ceste, na više od 900 brojačkih mjesta, a rezultati se objavljuju u godišnjoj publikaciji Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske, javno dostupnoj svima. Zlatni standard je neprekidno automatsko brojanje: obuhvaćeni su svi dani i svi sati u godini, pa je PGDP obična aritmetička sredina, bez procjenjivanja.
Ključan je detalj kako ista publikacija postupa s mjestima na kojima se broji samo povremeno: ondje se PGDP ne izmišlja iz kratkog uzorka, nego se procjenjuje statističkim povezivanjem s referentnim brojačkim mjestima srodnog prometnog profila na kojima se broji neprekidno. I to se pošteno iskazuje kao procijenjena vrijednost, a gdje ni procjena nije moguća, tablica donosi samo prosječni dnevni promet. Ako nacionalna publikacija pazi na razliku između izbrojenog, procijenjenog i dnevnog, lokalni izvještaj tu razliku ne smije preskočiti.
Što jedan dan brojanja stvarno izmjeri
Dnevni promet tog konkretnog dana. Ništa manje, ali ni ništa više. Od godišnjeg prosjeka taj dan dijele tri sloja odstupanja. Prvi je dan u tjednu: radni dani, subota i nedjelja imaju različite profile, a i među radnim danima ponedjeljak i petak odskaču od sredine tjedna. Drugi je mjesec: ljetna migracija, zimski minimum, sezona na turističkim pravcima nasuprot ujednačenijim dnevnim migracijama u gradovima. Treći su lokalne posebnosti: blagdani i školski praznici, vremenski uvjeti, radovi i preusmjeravanja, pojedinačni događaji. Dvanaestosatno dnevno brojanje povrh svega ne vidi noć, pa i "dnevni promet" iz takvog mjerenja nosi ogradu za noćni udio.
Isti presjek izbrojen u petak u srpnju i u utorak u rujnu dat će bitno različite brojke, a obje su točne: svaka za svoj dan. Pogreška ne nastaje mjerenjem, nego trenutkom kad se jednoj od njih prišije naziv koji znači godišnji prosjek.
Neutralno razdoblje: kad kratki uzorak vrijedi najviše
Kad se već broji kratko, treba brojati onda kad je promet najbliži godišnjem prosjeku: u proljetnim i jesenskim mjesecima, sredinom radnog tjedna, od utorka do četvrtka, izvan blagdana i školskih praznika, po suhom vremenu. Zato Motrilo snimanja planira u neutralnim razdobljima kad god pitanje naručitelja glasi "koliki je promet ovdje inače". Iznimka je legitimna i suprotna: zanima li naručitelja upravo ljetni vrh, mjeri se ljeti, a rezultat se iskazuje kao ljetno opterećenje, ne kao PGDP. Termin mjerenja slijedi pitanje, ne obrnuto.
Što pošten izvještaj iskazuje iz 12 sati
Kratko brojanje daje mnogo, samo ne godišnji prosjek: strukturu prometa po vrstama vozila, smjerovsku raspodjelu, skretanja na raskrižju, brzine i V85, vršni sat i vršno opterećenje kad je vršni sat u cijelosti pokriven mjerenjem, te dnevni promet izmjerenog razdoblja, jasno označen kao izmjeren i s ogradom za noć. To su podaci koji projektantu stvarno trebaju za dimenzioniranje priključka ili analizu raskrižja, i svi su iz prve ruke.
Pravilo kojeg se Motrilo drži isto je ono koje slijedi i nacionalna publikacija: PGDP se ne iskazuje iz brojanja kraćeg od 24 sata. Uz 24 sata i dulje iskazuje se isključivo kao procjena, s navedenim faktorima proširenja i, gdje postoji, referencom na najbliže brojačko mjesto Hrvatskih cesta. Izmjereno je izmjereno, procijenjeno je procijenjeno, a razlika je uvijek vidljiva u tablici.
Kada PGDP stvarno treba, ovako se do njega dolazi
Prvo se provjeri postoji li na dionici ili u blizini brojačko mjesto Hrvatskih cesta: objavljeni PGDP tada je najjači mogući izvor, a vlastito brojanje troši se na ono što publikacija nema, na skretanja, smjerove po satima, strukturu i brzine baš na promatranoj mikrolokaciji. Nema li referentnog mjesta, rješenje je višednevno ili ponovljeno brojanje kroz različita razdoblja, a najmanje što metodološki prolazi jest brojanje od 24 sata i dulje u neutralnom razdoblju, prošireno faktorima i iskazano kao procjena s navedenim izvorom.
Brojka koja preživi recenziju vrijedi više od veće brojke koja je ne preživi.
Pripremate li prometni elaborat ili studiju i trebate podatke koji će izdržati provjeru, pišite na [email protected].
Motrilo iz svakog mjerenja iskazuje ono što je stvarno izmjereno: volumene po intervalu, vršni sat kad je cijeli pokriven i protok kao ekvivalent na sat, a PGDP tek kad ga podaci nose. Za mjerenje na konkretnoj lokaciji: [email protected].