Prometni elaborat: koji podaci su potrebni i kako se prikupljaju
Kvaliteta prometnog elaborata počiva na jednoj stvari koja se često podcijeni: na kvaliteti ulaznih podataka. Proračun kapaciteta raskrižja, dimenzioniranje priključka ili prijedlog nove prometne regulacije vrijede onoliko koliko vrijede brojke na kojima se temelje. Uzorak od dva sata sa štopericom i procjena izvedena iz njega neće izdržati ozbiljnu recenziju.
Kada je prometni elaborat potreban
Prometni elaborat tipično se izrađuje kod izgradnje ili rekonstrukcije priključka na javnu cestu, kod novih sadržaja koji generiraju promet (trgovački centri, poslovne zone, stambeni kompleksi), kod izmjena prometne regulacije te kao podloga za ishođenje suglasnosti upravitelja ceste. U svim tim slučajevima nadležno tijelo očekuje mjerljivu argumentaciju, a ne procjenu.
Koji se podaci traže
Iako opseg varira ovisno o zadatku, jezgra podataka je gotovo uvijek ista.
Prometno opterećenje. Osnova je prosječni godišnji dnevni promet (PGDP), a kod cesta s izraženom sezonskošću i prosječni ljetni dnevni promet (PLDP). Uz to idu satni volumeni, identifikacija mjerodavnog vršnog sata te faktor vršnog sata (PHF).
Struktura prometa. Udio pojedinih kategorija vozila nije kozmetički podatak. Udio teških vozila izravno ulazi u proračun propusne moći i u dimenzioniranje kolničke konstrukcije, pa greška ovdje ima posljedice kroz cijeli projekt.
Brzine. Za sigurnosne analize i geometrijsko projektiranje ključna je brzina koju ne prekoračuje 85% vozila, takozvana V85. Ona je mjerodavnija od prosječne brzine jer opisuje realno ponašanje većine vozača.
Tokovi na raskrižju. Kod raskrižja nije dovoljan ukupni protok, treba i raspodjela po manevrima za svaki privoz. Ti podaci su ulaz u proračun kapaciteta, bilo da se radi o raskrižju s prednošću, semaforiziranom raskrižju ili kružnom toku.
Kako se podaci prikupljaju
Metoda prikupljanja određuje i koliko su podaci pouzdani i koliko košta doći do njih.
Ručno brojanje. Fleksibilno kod složenih raskrižja, ali skupo po satu i ograničeno trajanjem, pa se svede na nekoliko sati vršnog opterećenja, premalo za pouzdan PGDP bez korekcijskih faktora.
Pneumatska crijeva. Daju kontinuirano brojanje kroz više dana, ali se slabije snalaze s klasifikacijom i razdvajanjem tokova na raskrižju, a podložna su oštećenju.
Video i računalni vid. Iz jedne snimke daju kontinuirano brojanje, klasifikaciju, procjenu brzine i raspodjelu po manevrima. Ključno je da se obrada može provoditi anonimno: broje se vozila, ne identificiraju se osobe ni registarske oznake. Ograničenja su noćni uvjeti kod slabijih kamera i potreba za pravilnim postavljanjem i kalibracijom.
Postojeći izvori. Za državne ceste vrijedi provjeriti podatke automatskih brojačkih mjesta Hrvatskih cesta, jer za neke dionice PGDP već postoji kao referenca.
Koliko dugo i kada mjeriti
Jedan vršni sat nije reprezentativan uzorak. Za pouzdan tjedni profil mjerenje bi trebalo trajati barem sedam, idealno do četrnaest dana, uz radne dane i vikend. Razdoblje treba biti neutralno, uz izbjegavanje praznika, blagdana i lokalnih manifestacija; ako se mjeri izvan njega, treba primijeniti i dokumentirati korekcijske faktore.
Zaključak
Dobar prometni elaborat ne razlikuje se od slabog po formuli, nego po ulaznim podacima. Kontinuirano mjerenje kroz reprezentativno razdoblje, s pouzdanom klasifikacijom, izmjerenom V85 brzinom i raspodjelom tokova na raskrižju, daje podlogu koja izdrži i proračun i recenziju.
Motrilo prikuplja upravo te podatke računalnim vidom i isporučuje ih u obliku spremnom za prometni elaborat, uz CSV s 15-minutnim agregatima. Mjerenje je anonimno, bez pohrane snimki. Za mjerenje na konkretnoj lokaciji: [email protected].